Latinski i dalmatoromanski u ranosrednjovjekovnoj epigrafskoj građi iz Zadra, Splita i Trogira

–

Full citation – Référence complète:
Bralić Petković, A. “Latinski i dalmatoromanski u ranosrednjovjekovnoj epigrafskoj građi iz Zadra, Splita i Trogira”. Živa Antika / Antiquité Vivante 76.1-2 (2026), pp. 327–362.

DOI: XXXXX

Download this article – Téléchargez cet article

Abstract. – This paper examines the development of Latin and the influence of spoken Dalmatian Romance in the early medieval epigraphic record. The corpus comprises seventy-eight inscriptions from Zadar, Split and Trogir, tentatively dated from the second half of the eighth to the end of the eleventh century. The inscriptions are carved on ecclesiastical stone furnishings, sarcophagi and fragments of unknown function. The paper presents and compares examples of developments in Latin morphosyntax, identifying various departures from Classical Latin usage and indications of the influence of spoken Dalmatian Romance. The language of the inscriptions predominantly exhibits the characteristics of Medieval Latin, with relatively limited influence from the spoken early Romance vernacular and a more pronounced influence from the Early Christian style. However, the nominal inflection attested in the inscriptions from Split suggests a stronger Romance influence than that found in the other two cities, since the disintegration of the Latin nominal inflectional system, a defining feature of Romance linguistic development, is attested only in Split.

Key words. – early medieval Latin epigraphy, Medieval Latin, (Dalmatian) Romance, Zadar, Split, Trogir, Dalmatia.

Bibliography. –

Adamik, B. (2012) ‘In Search of the Regional Diversification of Latin: Some Me­tho­do­lo­gi­­cal Considerations in Employing the Inscriptional Evidence’, in Biville, F., Lhom­mé, M.-K. and Vallat, D. (eds) Latin vulgaire – latin tardif IX: Actes du IXe colloque in­ter­na­tional sur le latin vulgaire et tardif. Lyon: Maison de l’Orient et de la Mé­di­ter­ra­née, pp. 123–139.
Adamik, B. (2014) ‘In Search of the Regional Diversification of Latin: Changes of the De­clension System According to the Inscriptions’, in Molinelli, P., Cuzzolin, P. and Fe­d­ri­ani, C. (eds) Latin vulgaire – latin tardif X: Actes du Xe colloque international sur le latin vulgaire et tardif, Bergamo, 5–9 septembre 2012, vol. II. Bergamo: Berga­mo University Press, pp. 641–661.
Adamik, B. (2021) ‘Romanization and Latinization of the Roman Empire in the Light of Da­ta in the Computerized Historical Linguistic Database of Latin Inscriptions of the Im­perial Age’, Journal of Latin Linguistics, 20(1), pp. 1–19. doi:10.1515/joll-2021-2016.
Adams, J. N. (2007) The Regional Diversification of Latin, 200 BC–AD 600. Cambridge: Cam­bridge University Press.
Banniard, M. (1992) Viva voce: Communication écrite et communication orale du IVe au IXe siècle en Occident latin. Paris: Institut des Études Augustiniennes.
Basić, I. (2005) ‘Venerabilis presul Iohannes. Historijski Ivan Ravenjanin i začetci cr­kve­ne organizacije u Splitu u VII. stoljeću’, Povijesni prilozi, 24(29), pp. 7–28.
Basić, I. (2011) ‘Prilozi proučavanju crkve Svetog Mateja u Splitu’, Ars Adriatica, 1, pp. 67–96. doi:10.15291/ars.429.
Basić, I. (2018) ‘Natpis nadbiskupa Ursa kao izvor za crkvenu povijest rano­srednjo­vje­kov­nog Zadra (I. dio)’, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 44–45, pp. 154–178.
Basić, I. (2018) ‘Sarkofag s formulom sankcije iz Trogira (Aspekti bizantske diplomatičke tra­di­cije u ranosrednjovjekovnoj jadranskoj epigrafiji)’, Vjesnik za arheologiju i his­to­ri­ju dalmatinsku, 111(1), pp. 281–330.
Basić, I. (2021) ‘The Inscription of Archbishop John of Split: Iconoclasm and Dissidence in Late 8th-Century Dalmatia?’, in Džino, D. and Strickler, R. W. (eds) Dissidence and Persecution in Byzantium: From Constantine to Michael Psellos. Leiden and Bos­ton: Brill, pp. 92–122. doi:10.1163/9789004472952_006.
Basić, I. (2022) ‘Kada počinje latinska pismenost u srednjovjekovnoj Dalmaciji?’, Vije­nac, 736, pp. 18–19.
Basić, I. and Jurković, M. (2011) ‘Prilog opusu Splitske klesarske radionice kasnog VIII. sto­lje­ća’, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 38, pp. 149–185.
Bralić, A. (2014) Srednjovjekovni latinski u dalmatoromanskom ozračju: nominalna flek­si­ja u zadarskim ispravama X. i XI. stoljeća. Doctoral thesis. Zadar: Sveučilište u Zad­ru.
Delonga, V. (1992) ‘Ranoromanički natpisi u latinskoj epigrafici Kraljevske Hrvatske’, in Če­čuk, B. (ed.) Arheološka istraživanja u Kninu i Kninskoj krajini: Znanstveni skup Knin, 13–15. X. 1987. Zagreb: Hrvatsko arheološko društvo, pp. 75–95.
Delonga, V. (1996) Latinski epigrafički spomenici u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj. Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika.
Delonga, V. (1997) Ranoromanički natpisi grada Splita: predkomunalno doba splitske proš­losti. Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika.
Gaeng, P. (1984) Collapse and Reorganization of the Latin Nominal Flection as Reflected in Epi­graphic Sources. Potomac, MD: Scripta Humanistica.
Gimeno Menéndez, F. (2010) ‘Historijska sociolingvistika: proces nastajanja romanskih jezika (Sociolingüística histórica: el proceso de formación de las lenguas románicas)’, Hieronymus, 3(1), pp. 19–58.
Grandgent, C. H. (1907) An Introduction to Vulgar Latin. Boston: D. C. Heath & Co.
Herman, J. (2000 [1967]) Vulgar Latin. Translated by R. Wright. University Park, PA: Penn­sylvania State University Press.
Hernández Alonso, C. (2004) ‘Estructuras sintácticas del latín y del romance, siglos IX–XII: pérdida y reajuste de la flexión casual’, in Orígenes de las lenguas romances en el Reino de León: siglos IX–XII, vol. I. León: Centro de Estudios e Investigación ‘San Isi­do­ro’, Caja España de Inversiones and Archivo Histórico Diocesano, pp. 307–352.
Igartua, I. (2014) ‘La reorganización de la flexión nominal en latín tardío: aspectos de tipo­logía diacrónica’, in Ruiz Arzalluz, I. (coord.), Martínez Sobrino, A., Muñoz Gar­cía de Iturrospe, M. T., Ortigosa Egiraun, I. and San Juan Manso, E. (eds) Estudios de fi­lo­lo­gía e historia en honor del profesor Vitalino Valcárcel, vol. I. Vitoria-Gasteiz: Uni­ver­sidad del País Vasco/Euskal Herriko Unibertsitatea, pp. 471–491.
Ivanišević, M. (1981) ‘Neobjelodanjeni ranosrednjovjekovni latinski natpisi iz Trogira’, Staro­hrvatska prosvjeta, ser. III, 11, pp. 169–177.
Katičić, R. (2007) Litterarum studia: književnost i naobrazba ranoga hrvatskog srednjo­vje­kovlja. 2nd ed. Zagreb: Matica hrvatska.
Kovačić, V. (1995) ‘Zabat s formulom zagovora iz Trogira’, Prilozi povijesti umjetnosti u Dal­maciji, 35(1), pp. 293–301.
Kovačić, V. (2015) ‘Epitaf sa zagovorom Dobrom Pastiru: prijedlog za sarkofag tro­gir­skog biskupa Ivana’, in Jurković, M. and Marković, P. (eds) Scripta in honorem Igor Fis­ković: zbornik povodom sedamdesetog rođendana. Zagreb–Motovun: University of Zag­reb, International Research Center for Late Antiquity and the Middle Ages and Fa­cul­ty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, pp. 97–108.
Lloyd, P. M. (1979) ‘On the Definition of “Vulgar Latin”: The Eternal Return’, Neu­phi­lo­lo­gi­sche Mitteilungen, 80(2), pp. 110–122.
Maiden, M., Smith, J. C. and Ledgeway, A. (eds) (2011) The Cambridge History of the Ro­man­ce Languages, vol. I: Structures. Cambridge: Cambridge University Press.
Maiden, M., Smith, J. C. and Ledgeway, A. (eds) (2013) The Cambridge History of the Ro­man­ce Languages, vol. II: Contexts. Cambridge: Cambridge University Press.
Marasović, T. (2010) ‘Splitska katedrala u ranome srednjem vijeku’, Archaeologia Ad­ria­ti­ca, 4, pp. 177–201.
Matijević Sokol, M. (1997) ‘Latinski natpisi’, in Supičić, I. (ed.) Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost, vol. I: Srednji vijek (VII.–XII. stoljeće): rano doba hrvatske kulture. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti and AGM, pp. 239–256.
Matijević Sokol, M. (2013) ‘Splitski srednjovjekovni književni krug’, Mogućnosti, 60(7–9), pp. 1–9.
Matijević Sokol, M. (2020) Studia mediaevalia selecta: rasprave i prinosi iz hrvatske sred­njo­vjekovne povijesti. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, FF Press.
Matijević Sokol, M. (2023) Studia epigraphica selecta: rasprave i prinosi iz hrvatske srednjo­vje­kovne epigrafije. Split: Književni krug Split.
Matijević Sokol, M. (2016) Splitski evangelijar / Evangeliarium Spalatense. Transcription col­­la­bo­rator: T. Galović. Split: Književni krug Split and Splitsko-makarska nad­bis­ku­pija.
Mihaljević, A. (2011) Onomastička analiza imena na latinskim epigrafskim spomenicima pr­vih stoljeća hrvatske pismenosti. Student research paper submitted for the Rector’s Award. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet.
Milošević, A. (ed.) (2000) Hrvati i Karolinzi, vol. II: Katalog. Split: Muzej hrvatskih ar­heo­loš­kih spomenika.
Niermeyer, J. F. (1976) Mediae Latinitatis lexicon minus. 2 vols. Leiden: E. J. Brill.
Nikolić Jakus, Z. (ed.) (2015) Nova zraka u europskom svjetlu: Hrvatske zemlje u ranome sred­njem vijeku (oko 550–oko 1150). Povijest Hrvata, vol. I. Zagreb: Matica hrvatska.
Perić, O. (1980) ‘Složeni pasivni oblici u djelu Historia Salonitana’, Živa antika, 30(1–2), pp. 113–118.
Perić, O. (1980–1981) ‘O morfosintaksi srednjovjekovnog latinskog u djelu Tome Arhi­đa­ko­na Splitskog’, Suvremena lingvistika, 21–22, pp. 3–18.
Petricioli, I. (1962) ‘Ranosrednjovjekovni natpisi iz Zadra’, Diadora, 2, pp. 251–270.
Petricioli, I. and Vučenović, S. (1970) ‘Crkve sv. Andrija i sv. Petar Stari u Zadru’, Dia­do­ra, 5, pp. 177–202.
Posner, R. (1993) ‘Latin to Romance (again!): change or genesis?’, in van Marle, J. (ed.) His­to­rical Linguistics 1991: Papers from the 10th International Conference on His­to­ri­cal Linguistics. Amsterdam: John Benjamins, pp. 265–279. doi:10.1075/cilt.107.18pos.
Rapanić, Ž. (1971) ‘Ranosrednjovjekovni latinski natpisi iz Splita’, Vjesnik za arheologiju i his­to­riju dalmatinsku, 65–67 (1963–1965), pp. 271–314.
Rapanić, Ž. (1982) ‘Dva splitska ranosrednjovjekovna sarkofaga: pokušaj nove inte­r­pre­ta­ci­je tzv. sarkofaga Ivana Ravenjanina i sarkofaga koji u natpisu spominje splitskog pri­ora Petra’, Arheološki radovi i rasprave, 8–9, pp. 233–258.
Rapanić, Ž. (1984) ‘Donare et dicare (O darivanju i zavjetovanju u ranom srednjem vi­je­ku)’, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 14, pp. 159–181.
Rapanić, Ž. (1995) ‘Oltarna ograda splitskog priora Furmina’, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 35(1), pp. 327–344.
Raukar, T. (2007) Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje. 2nd unchanged ed. Zag­reb: Školska knjiga and Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Sabatini, F. (1996) ‘Sull’origine dei plurali italiani: il tipo in -i’, in Coletti, V., Coluccia, R., D’Achille, P. and De Blasi, N. (eds) Italia linguistica delle origini: saggi editi dal 1956 al 1996. Lecce: Argo, pp. 133–172.
Skok, P. (1915) Pojave vulgarno-latinskog jezika na natpisima rimske provincije Dal­ma­ci­je (sa 16 slika). Zagreb: JAZU.
Stotz, P. (1996) Handbuch zur lateinischen Sprache des Mittelalters, vol. III: Lautlehre. Mün­chen: C. H. Beck.
Stotz, P. (1998) Handbuch zur lateinischen Sprache des Mittelalters, vol. IV: Formen­leh­re, Syntax und Stilistik. München: C. H. Beck.
Tekavčić, P. (1970) Uvod u vulgarni latinitet (s izborom tekstova). Zagreb: Sveučilište u Zag­rebu.
Versteegh, K. (2021) ‘The Ghost of Vulgar Latin: History of a Misnomer’, His­to­rio­gra­phia Linguistica, 48(2–3), pp. 205–227. doi:10.1075/hl.00091.ver.
Vežić, P. (2013) Episkopalni kompleks u Zadru / Episcopal Complex in Zadar. Zadar: Sveu­či­lište u Zadru.
Vučić, J. (2013) ‘GEORGIVS PECCATVR PRESBITER ET RECLAVSVS’, Vjesnik za ar­heo­lo­giju i povijest dalmatinsku, 106(1), pp. 231–247.
Wright, R. (1982) Late Latin and Early Romance in Spain and Carolingian France. Li­ver­pool: Francis Cairns.
Wright, R. (2004) ‘Latinistas tardíos y romanistas tempranos’, Signo: Revista de Historia de la Cultura Escrita, 14, pp. 7–26.
Zović, V. (2015) ‘Vulgarni latinitet na natpisima rimske provincije Dalmacije’, Vjesnik za ar­heo­lo­giju i historiju dalmatinsku, 108(1), pp. 157–222.